ADVERTISEMENT

Inspektorat veterinarske inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo u svakom slučaju prijave ugriza obavlja terensku provjeru s ciljem identifikacije vlasništva, kao i psa, a na okolnosti nanošenja tjelesnih povreda.

Inspekcijski postupak, u odnosu na vlasnika, uključuje provjeru da li je on vršio redovne obaveze koje su u odgovornosti vlasnika.

To podrazumijeva označavanje životinje i osiguranje propisane zdravstvene zaštite, primarno vakcinacije protiv bjesnila, koja se treba provesti kod svih pasa starijih od četiri mjeseca svake godine.

Kazna od 300 KM

Na okolnosti napada te nanošenja tjelesnih povreda, inspekcijski postupak uključuje provjeru načina kontrole držanja i kretanja vlasničke životinje, od vlasnika ili držaoca, što podrazumijeva osiguranje sigurnog i kontrolisanog smještaja, kao i korištenje zaštitnih sredstava u slučaju izvođenja i kretanja u pratnji vlasnika ili držaoca.

"U slučaju propusta u ovom dijelu, veterinarski inspektor može izreći novčanu kaznu u iznosu od 300 KM u skladu sa Zakonom o veterinarstvu FBiH, po jednom osnovu, odnosno za neoznačavanje, neprovođenje vakcinacije, kao i nekorištenje zaštitnih sredstava. Osim novčane sankcije mogu biti donesene i upravne mjere s ciljem otklanjanja utvrđenih nepravilnosti u držanju životinje", navode za Fenu iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS.

U dosadašnjoj praksi veterinarske inspekcije bilo koji utvrđeni osnov propisan zakonom, činjenično utvrđen inspekcijskom provjerom, rješen je novčanom i upravnom mjerom.

"Ukoliko se na okolnosti nanošenja tjelesnih povreda opravdano sumnja u nesavjesno držanje životinje, može se podnijeti i izvještaj o sumnji u krivično djelo nadležnom tužilaštvu. Kako većinu ugriza službeno registruje i policija, krivičnu prijavu najčešće podnosi mjesno nadležna policijska uprava", ističe se.

Nanošenje povreda

Činjenicu da je pas opasan utvrđuje veterinarski inspektor ili ovlašteni veterinar, i/ili kinološki stručnjak imenovan od kinološke organizacije po podnesenoj prijavi o ničim izazvanom napadu na čovjeka s nanesenim tjelesnim ozljedama ili usmrćenjem ili ničim izazvanom napadu na drugog psa s nanesenim teškim tjelesnim ozljedama.

Vlasnik mora opasnog psa držati u prostoru (zatvoreni kavez) ili objektu primjerene veličine, iz kojeg ne može pobjeći, a ulazna vrata u prostor ili objekt u kojem se nalazi takav pas moraju biti zaključana. Na ulazu u prostor ili objekat u kojem se nalazi opasan pas mora biti vidljivo istaknuto upozorenje "OPASAN PAS".

Izvođenje opasnog psa na javne površine dopušteno je jedino vlasniku, i to s brnjicom i na povocu, i sukladno komunalnim odredbama o uvjetima i načinu držanja pasa.

Novčane kazne u vezi sa odredbama navedenog pravilnika određene su Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja, a propisane u rasponu od 30 do 10.000 KM, gdje u skladu sa procesnim prekršajnim pravom inspektor može izreći isključivo propisanu minimalnu kaznu, dok veće kazne može odrediti nadležni sud po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka.

33 inspekcijska postupka

U praksi veterinarske inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, u slučaju nekorištenja povoca ili brnjice, izriče se novčana kazna u iznosu od 300 KM, u vezi sa članom 17. Zakona, kao i u slučaju ugrožavanja dobrobiti kako je propisano članom 78. Zakona, prema kojem je izričito zabranjeno zlostavljati i mučiti životinje tokom uzgoja, držanja, korištenja, radne upotrebe ili posebnih oblika školovanja (dresure).

Prekršajne i upravne mjere veterinarske inspekcije zbog utvrđenih nepravilnosti kod držanja pasa, u 2025. godini dosad su izrečene u 33 inspekcijska postupka dok je sedam puta vođen postupak prinudnog izvršenja naloženih mjera novčanim kažnjavanjem.

Na taj način u ovoj godini postupljeno je u devet slučajeva, pri čemu je privremeno ili trajno oduzeto ukupno 13 pasa.