Brojni građani Bosne i Hercegovine, pogotovo oni u gradskim sredinama, udišu nezdrav vazduh. Ovaj problem već godinama mori našu zemlju, a posebno se aktualizuje kada nastupi zimski period, odnosno, period grijanja i loženja.
ADVERTISEMENT
Građani sa kojima smo razgovarali kažu da itekako osjećaju uticaj zagađenog vazduha na organizam, te da u večernjim satima "ne mogu da dišu" ili ne izlaze vani "jer mogu samo da udahnu loš i nezdrav vazduh".
Gradovi u BiH, poput Sarajeva, Banjaluke, Zenice, često se nalaze u vrhu najzagađenijih gradova svijeta. Sarajevo je, na primjer, u ponedjeljak naveče bio najzagađeniji glavni grad na svijetu, pri čemu je kvalitet vazduha okarakterisan kao opasan po zdravlje. Ekolozi godinama upozoravaju na ovu zabrinjavajuću situaciju i ističu da se pod hitno moraju mijenjati regulative kako bismo imali kvalitetan vazduh. Iz Udruženja "Eko-akcija" Sarajevo kažu da skoro pa nema gradske sredine u BiH koja nema problem sa zagađenim vazduhom. Međutim, gradovi u Hercegovini imaju čistiji vazduh zbog povoljnije klime.
Anes Podić, član Udruženja "Eko-akcija", za Euronews BiH kaže da je razlog zbog kojeg je vazduh u BiH zagađen taj što u BiH više od dvije trećine stanovništva loži čvrsta goriva.
"Većina ih loži drvo, ali imamo i 200.000 domaćinstava koja lože ugalj. I jedno i drugo se loži u pećima lošeg kvaliteta. Dodatni problem je što se drvo obično loži vlažno i kao takvo ima tri do četiri puta veću emisiju zagađujućih materija nego kad bi se ložilo dovoljno osušeno drvo", rekao je Podić za Euronews.
Sarajevo (Izvor: Anadolija)
On kaže da se izvori zagađenja razlikuju od jednog mjesta do drugog. Kada govorimo o saobraćaju, najviše su ugroženi veliki gradovi poput Sarajeva, Banjaluke, Tuzle. Što se tiče industrije, BiH je prije rata imala dosta više teške industrije, međutim i ovo što je ostalo od te predratne industrije zaista ima velike emisije zagađujućih materija.
"Osim toga, imamo još i niz malih i srednjih preduzeća koja su jako loše regulisana. Na primjer, imate pilane koje lože drvo pa su tako cijele doline u dimu zbog jedne pilane", istakao je Podić.
Uzrok svega toga je neuređenost ove oblasti u BiH, ističe Podić i dodaje da za peći na našem tržištu ne postoje nikakvi standardi ni ograničenja u pogledu emisija ili efikasnosti peći. Federacija BiH je nedavno usvojila novi Zakon o zaštiti vazduha u okviru kojeg je uvedeno ograničenje za peći na drva, ali trebaće još puno vremena dok se ne izrade podzakonski akti kako bi Zakon bio u primjeni. Sa druge strane, dodaje Podić, u Republici Srpskoj nema nikakvih ograničenja.
"Kada je u pitanju rad industrije, zakoni postoje na papiru, ali inspekcije praktično ne postoje", smatra on.
Na pitanje da li građani mogu nešto učiniti da smanje zagađenje, Podić odgovara da oni mogu u svom domu smanjiti zagađenje, ali bez akcije države i uređene regulative ovaj problem se ne može riješiti. Ono što stanovnici mogu jeste da kupe bolju peć i paze kako lože, bitna je svijest, podvlači Podić.
Sarajevo (Izvor: Anadolija)
Sličnih je stavova i Dragan Ostić, asistent na programu energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu Banjaluka, koji za Euronews BiH kaže da su temperaturne inverzije, toplane koje u pojedinim trenucima koriste mazut, sve više automobila na ulicama a sve manje javnog gradskog prevoza te kućna ložišta glavni uzroci enormnog zagađenja vazduha. Ono što povremeno spašava Banjalučane jesu vremenske prilike, odnosno vjetrovi. Ovaj grad se ne nalazi u vjetrovitom području, ali Ostić ističe da to ne treba da nam bude izgovor, "jer mi proizvodimo zagađenost".
"Rješenja ima i ona su poznata svima kojih se ova tema tiče, a to smo praktično svi mi koji udišemo ovaj vazduh. Svi mi znamo da treba da se ulaže što više u izolaciju objekata, u stolariju, u fasade, u nove vidove korištenja energije, od korištenja geotermalnih voda, preko toplotnih pumpi do solarnih panela na krovovima kuća ili zgrada. Pored toga, treba da se što više zagovara korištenje javnog gradskog prevoza u velikim sredinama. Kad bismo na svemu od toga radili, rezultati bi bili vidljivi", rekao je Ostić.
Moramo zajedno da radimo na ovom problemu, ali država treba da donosi mjere i korake kako da prebrodimo i izađemo kao pobjednici iz ove situacije, koja postaje sve više alarmantna, dodaje Ostić.
"Vidjeli smo početkom ove godine kako se građani prijavljuju za podsticaje koje je dijelio Fond za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine - oni su morali da zatvore konkurs prije vremena jer im je na adresu stigao ogroman broj prijava. To nam govori da potražnja postoji i da se sredstva moraju usmjeravati tamo gdje postoji potreba i hitnost", istakao je Ostić.
Sarajevo: (Izvor: AP Photo/Armin Durgut)
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, izjavio je nedavno da će gradska inspekcija izvršiti kontrolu filtera na dimnjacima preduzeća “Eko toplane”, kao i svih ostalih većih kompanija koje emituju štetne gasove u atmosferu. Kontrola će obuhvatati i kolektivne stambene objekte koji imaju samostalne sisteme grijanja na pelet i ugalj, tvrdi on.
"Takođe, podnijećemo inicijativu za izmjenu zakona koja će obuhvatiti ograničenje korišćenja određenih energenata za grijanje kolektivnih stambenih objekata i za industrijske pogone, kao i obaveznu ugradnju filtera na dimnjacima radi smanjenja zagađenja vazduha. Pitanje kvaliteta vazduha je prioritetno pitanje prema kojem ćemo preduzimati strateške korake", izjavio je Stanivuković.
Ostić navodi da inspekcijski nadzor za velike zagađivače treba da bude jednom ili dva puta godišnje, što nije dovoljno u ovim slučajevima.
"Po logici stvari, inspektorat bi trebao, u ovako alarmantnim situacijama, da pošalje inspektore da urade vanredni inspekcijski nadzor objekata na koje se sumnja da doprinose povećanju zagađenosti. Inspektor bi, ukoliko postoje elementi krivične odgovornosti, po službenoj dužnosti onda mogao da ide prema pravobranilaštvu ili nadležnim sudovima. Međutim, kod nas se sve to podvlači pod tepih. Do kada, to ćemo vidjeti, jer mi vidimo da je ljudima dozlogrdilo da nas porede sa Indijom", kazao nam je Ostić.
Zagađen vazduh itekako utiče na ljude, a prema procjenama međunarodnih institucija, Svjetske banke i Evropske agencije za zaštitu okoliša, u BiH godišnje umre od 3.300 do 5.500 ljudi usljed neke od bolesti koje su uzrokovane zagađenim vazduhom, što je svaka peta ili šesta osoba u BiH. Podić je naveo i podatak da je u Sarajevu procenat ljudi umrlih od raka pluća tri puta veći nego u Livnu.
U hladnijim danima, kada je vazduh jako nezdrav ili čak opasan, građanima se savjetuje da ograniče boravak i fizičke aktivnosti na otvorenom, da više borave u prirodi gdje je vazduh boljeg kvaliteta, a u krajnjoj liniji, i da nose zaštitne maske.