ADVERTISEMENT

Građani ovo podnose na različite načine. Najteže je hroničnim bolesnicima kojima vrućina teško pada. Drugi su smanjili broj obaveza i kretanje.

“Isto kao da nas neko uroni u Miljacku, i onda se mi snalazimo kako je to moguće u ovom gradu,” kažu nam, slikovito, Sarajlije.

Ali mnogi nemaju taj luksuz ni da se sklone u hlad. Dok se drugi sklanjaju i odmaraju, za mnoge radnike posao se nastavlja pod žarom sunca, na gradilištima, uz ceste.

“Radove zbog procesa i rokova prema investitorima ne možemo prekinuti. Uveli smo češće pauze od 10 minuta. Zabranjeno je raditi na visinama, poput kranova. Poslove koje smo mogli pomjerili smo rane jutarnje sate,” kaže Rifat Mahmutović, direktor građevinskog preduzeća.

U Zakonu o radu, granica koja određuje kada je previše vruće, ne postoji. Tek se pripremaju izmjene. Do tada, poslodavci rade po vlastitom osjećaju i savjesti.

“Treba imati u vidu da postoje sezonski poslovi koji se moraju raditi u ljetnom periodu, pogotovo dio sektora građevinarstva, pogotovo putarskoj industriji. Ne postoji mogućnost da se radi u januaru i februaru, da se radi na hladnoća. Ljetni period je kada sva građevinska operativa radi,” kaže Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca RS.

“Ovo je jasna poruka svim poslodavcima, ako ne poštuju ova prava i ne gledaju da uvažavaju prava radnika i da sačuvaju radnika u ovom periodu koje je jako teško. To je jasna poruka da ti poslodavci u narednom periodu neće imati radnike,” rekao je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Dok živa u termometru skače na + 40, Zavod za hitnu pomoć broji više od 500 pacijenata dnevno. Mirsad Hošić, dežurni ljekar Zavoda za Hitnu pomoć savjetuj posloavce da pomjere radno vrijeme.

“Da radnici završavaju sat ranije, ili neku pauzu napraviti kad je sunce u zenitu, to je jako osjetljiva populacija. Zemljoradnici, ljudi na gradilištima...”

Vrućina nije samo neugoda. Ona opterećuje tijelo, iscrpljuje i odnosi živote, upozravaju ljekari.