ADVERTISEMENT

Sud Bosne i Hercegovine saopštio je danas je javna sjednica Apelacionog odjeljenja u predmetu koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zakazana za 12. jun.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prvostepeno je osuđen po osnovu krivičnog djela "Neizvršavanje odluka visokog predstavinka", koje je svojom odlukom nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Dodik je u junu 2023. godine potpisao ukaz o stupanju na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je donijela NSRS. Skupštinske zakone i odluke poništio je visoki predstavnik, čiji legitimitet u Republici Srpskoj ne priznaju. Zbog svega je uslijedio sudski postupak.

Optužnica protiv Dodika i Miloša Lukića potvrđena je 11. septembra 2023. godine, 20 dana nakon što je početnu verziju Tužilaštva BiH Sud vratio na doradu, jer „tužioci nisu detaljno opisali koja su krivična djela počinili Dodik i Lukić”.

Optužnica je pročitana iz petog pokušaja, nakon više odgađanja i zahtjeva za izuzeće. Jasmina Ćosić-Dedović, sudija Suda BiH, otpočela je:

"Otvaram ročište za izjašnjene o krivici protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića zbog neizvršavanja odluke visokog predstavnika iz Krivičnog zakonika BiH..."

Milorad Dodik, predsjednik RS u više navrata je ponavljao da mu nije jasno zašto mu se sudi.

"Ja ne razumijem o čemu se ovdje radi, ne razumijem zašto sam ovdje, ne razumijem navode, djelomično sam čitao. Ono što sam pročitao, saznao apsolutno ne stoji..."

Ćosić-Dedović ipak je konstatovala da se Dodik ne osjeća krivim.

"Ja ću po službenoj dužnosti da konstatujem da optuženi poriče krivnju po optužnici..."

Miloš Lukić, v.d.direktora Službenog glasnika RS takođe nije razumio optužnicu:

"Ja ne razumijem optužnicu s obzirom da sam radio u skladu sa zakonom ne znam šta mi se stavlja na teret," rekao je.

Suđenje Dodiku ili državi?

Nije razumio optužnicu, tražio je da ona bude na ćirilici i srpskom jeziku, sjedio je jer ga bole leđa, a odbrana je zahtijevala da suđenje bude prebačeno u Banjaluku. Tvrdio je da mu se u Sarajevu sudi iz političkih razloga, a ne zbog počinjenih krivičnih djela. Dodik je govorio da je za njega suđenje dokaz da je BiH “kolonija u kojoj se radi po nalogu stranaca”.

Nakon sudije Ćosić-Dedović, proces je nastavio iskusni Mirsad Strika koji je otišao u penziju, a predmet je zatim preuzela i posljednjih godinu dana vodila Sena Uzunović.

Tužilački tim sastojao se od Nedima Ćosića, Nives Kanevčev, Biljane Golijanin, te Gordane Bosiljčić. Prva tri tužioca potpisala su optužnicu.

Odbrana je uvjeravla da krivično djelo za koje se Dodik tereti ne postoji, jer je Schmidt “nelegalan visoki predstavnik”. Ipak su učestvovali u procesu.

"Ja kao predsjednik Republike zadužen sam da poštujem procedure, prije svega Ustav. A Ustav RS je po mišljenju Venecijanske komisije u saglasnosti sa Ustavom BIH, on nije hijerarhijski obavezan Ustavu BIH, ali ne smije biti u suprotnosti, to je definicija", rekao je Dodik na jednom od ročišta.

Tužilac Nedim Ćosić upitao je:

"Tačno je zar ne, da ste vi sami protiv sebe i još desetina ljudi podnijeli krivičnu prijavu povodom ovog krivičnog postupka?"

Sena Uzunović, sudija Suda BiH žustro je u više navrata znala da vodi suđenje, zbog svega je pobrala i simpatije, ali i kritike Dodikovih pristalica.

"Branioče, prigovor jel tako? Odbiću ga jer tužilaštvo ide na kredibilitet svjedoka, jel' tačno ovo ili ne"?

"Ja sam veoma kredibilan, a što se tiče ovoga, da bilo je nešto što bi trebalo da pokaže apsurdnost ove situacije ništa drugo", odgovorio je Dodik.

Zahtjevi za izuzeće sudije i svjedočenje Schmidta

Dodikova odbrana bezuspješno je tražila izuzeće sudije Sene Uzunović zbog „pristrasnosti“.

"Ja ću se sada osvrnuti na zahtjev za izuzeće koje je postavljeno usmeno po tački F", o sopstvenoj stvari je znala započeti Sena Uzunović.

Sud nije prihvatio da u procesu svjedoči sam Christian Schmidt.

"Po mom dubokom uvjerenju radi se o političkom procesu. Na nivou BIH nema nema nijedan zakon koji je usvojio jedan jedini nadležni zakonodavac Parlamentarna skupština BiH koji predviđa krivično djelo za koje se meni danas sudi pred ovim sudom", navodio je Milorad Dodik, predsjednik RS.

Dodik je potvrdu da je radio po zakonima tražio i od svojih saradnika-svjedoka.

"Jeste mi rekli da on (Schmidt) ne postoji ni u jednom relevantnom dokumentu Savjeta bezbjednosti?"

Siniša Karan, profesor ustavnog prava, potvrdio je: "Tačno".

"Jeste mi rekli da je to neformalna grupa zemlja zainteresovana za stanje u BiH i da ne mogu donositi nikakve odluke u BIH?", upitao je Dodik tom prilikom, misleći na Savjet za sprovođenje mira (PIC). Karan: "Tačno".

Dokazi su bili i bilješke inspektora Sipe ali i televizijske emisije,

Nerijetko se u sudnici i galamilo:

Sena Uzunović, sudija Suda BIH:

"Sada možete sjesti, nemojte se raspravljati sa sudom!"

Proces je usporila i operacija kojoj se Dodik u decembru podvrgnuo u Beogradu, a bio je izložen javnoj diskusiji o svom zdravstvenom stanju.

"Povodom ovoga što sam operisan meni je rečeno da ne sjedim dugo…Ovi uslovi za mene više nisu ni podnošljivi," rekao je Dodik kasnije u sudnici.

Prvostepena presuda predsjedniku RS uključuje kaznu zatvora od godinu dana i zabranu političkog djelovanja od šest godina. Na presudu žalbe su uložili i Tužilaštvo BiH i advokati Milorada Dodika.