ADVERTISEMENT

"O postojanju non-papera, načuli smo prije nekih desetak dana. Ovaj non-paper, za razliku od ostalih, je ugledao svjetlost dana i medija i javnosti. Ono što smo primijetili odmah, nakon uvida u non-paper, vidjeli smo da ne priznaje da je u Bosni i Hercegovini unutrašnja kriza, da je ustavno-politička kriza, da je institucionalna kriza. Non-paper ide više na personalnu krizu, a ovdje je u pitanju ustavno-pravna i institucionalna kriza", kaže Trišić Babić.

Ona naglašava da ovaj non-paper nije prvi, u kojem se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik označava kao glavni uzročnik krize u BiH.

"Ono što smo mi vidjeli jeste da predsjednika Dodika označavaju kao glavnog krivca za uzrok krize, ali to nije prvi non-paper gdje na takav način oni, potpuno skreću sa teme o BiH, šta se dešava u BiH, kao i razloga zbog kojih je kriza došla u BiH. Sličan sadržaj non-papera je izašao za vrijeme administracije bivše njemačke vlade Annalene Bearbock, dok je ona bila ministrica vanjskih poslova. Taj non-paper nikada nije ugledao svjetlost dana. Nikada se nije implementirao niti došao na bilo kakav razgovor na tijela gdje je trebalo da dođe", dodaje Trišić Babić.

U non-paperu kojeg su napravile Francuska i Njemačke, između ostalog, navodi se i ukidanje finansijskih sredstava za RS iz Plana rasta za Zapadni Balkan, te uvođenje dodatnih sankcija Miloradu Dodiku.

Savjetnica predsjednika RS, kaže, da takve mjere nisu provodive.

"To nije provodivo. Tako se pokazalo do sada, zato se i nije išlo u takve avanture. Imate članice EU koje na krizu u BiH gledaju potpuno drugačije, koje zagovaraju dijalog i aktivan pristup u BiH da se ova ustavno-pravna kriza riješi, a ne da se poentira ko je krivac ili zbog koga je kriza nastala. BiH je zemlja koja postoji na osnovu Dejtonskog sporazuma 30 godina. Trideset godina, dva puta godišnje se na Savjetu bezbjednosti se priča o BiH. Mi konstantno pokušavamo da dođemo do saglasnosti velikih sila, da se riješi unutrašnja politička situacija u BiH", poručuje Trišić Babić.

U Dejtonu se danas, u okviru sjednice Parlamentarne skupštine NATO-a održava konferencija posvećena 30. godišnjici potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, na kojoj učestvuju sva tri člana Predsjedništva BiH.

"Jedna od konferencija o 30. godišnjici Dejtona, počinje sutra, u državi Ohaju. To je konferencija u organizaciji parlamentarne skupštine NATO-a i Atlanskog savjeta. Po onome što sam vidjela, na konferenciji će biti brojni učenici Dejtonskog sporazuma, analitičari. Tu se ne radi o raspakivanju Dejtona, to će biti sjećanja, kako se došlo do Dejtona i slično. Međutim, ono što je u programu rada te konferencije, jeste da se ponovo neće razgovarati o BiH, a dokaz za to je da je u planu konferencije predviđeno obraćanje tri člana Predsjedništva, dakle predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, Denisa Bećirovića i Željka Komšića, oni su dobili samo tri minute za obraćanje. Dakle, konstantno drugi pričaju o BiH, oni koji ne žive ovdje. Nama, domaćim političarima u BiH, se 30 godina ne dozvoljava da mi pričamo o BiH i kako je mi vidimo", smatra Trišić Babić.

Kako dodaje, predsjednik RS Milorad Dodik, nebrojano je puta pozvao na dijalog, ali je iz Sarajeva dolazila drugačija poruka.

"Gospodin Dodik je u posljednjih godinu dana nebrojeno puta pozvao na dijalog, da se razgovara o problemima u BiH, da se na sto stave sve kritične tačke koje koče BiH da se integrira u EU ili da aktivnije učestvuje u ekonomskom životu Zapadnog Balkana. Međutim, nikada iz Sarajeva, koje je instruisano stranim ambasadama, nisu dozvoljavali taj dijalog, sve do pobjede Donalda Trumpa. Sada se osjeti da postoje zadnji trzaji tih starih administracija koje ne dozvoljavaju da se u BiH priča o nama. Gospodin Dodik je povodom ove konferencije, s obzirom da se za nju napravilo planetarno zanimanje, trebamo da se obratimo u Narodnoj skupštini RS, građanima RS i BiH, kao i regiona, ali i SAD-u, Rusiji, Srbiji, Kini. To je bio jedan odličan govor. Prema SAD-u se obratio malo više jer je ta zemlja bila domaćin pisanja Dejtonskog sporazuma. Iz tog razloga očekujemo razumijevanje SAD, oko toga šta se u međuvremenu desilo sa sporazumom koje su SAD kreirale", jasna je Trišić Babić.

Ona kaže da je boravak člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH u SAD, Željke Cvijanović, koja je pod sankcijama te države, jasan dokaz promjene politike Amerike prema RS.

"Boravak člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u SAD je promjena politike prema RS i poruka da sadašnja administracija razmatra i istražuje razloge i načine donošenja sankcija zvaničnicima u BiH, pretežno u RS. Već se došlo do podataka o ozbiljnoj korupciji u tom sistemu", zaključila je Ana Trišić Babić.