ADVERTISEMENT

Euronews: Na društvenim mrežama, odnosno u vašem govoru i govorima vaših kolega, bili ste vrlo direktni kada je riječ o situaciji u Bosni i Hercegovini, što je izazvalo brojne reakcije. Da li se nešto promijenilo u politici nordijskih zemalja prema Bosni i Hercegovini?

Naš stav prema Bosni i Hercegovini je jasan: podržavamo teritorijalni integritet i BiH kao jedinstvenu državu. Smatramo da je duboko zabrinjavajuće kada čujemo različite političke agende i retoriku.

Zaista bismo željeli da BiH postane dio Evropske unije. Međutim, ako postoje ciljevi koji vode u drugom pravcu, voljeli bismo da se ipak nastavi kretati ka evropskom putu.

Euronews: U Bosni i Hercegovini postoje različiti stavovi i pogledi na to ko je odgovoran za trenutnu političku krizu. Čujemo i stavove da je odgovorna međunarodna zajednica, konkretno visoki predstavnik. Šta govorite vašim vlastima u Švedskoj o trenutnoj situaciji kada radite reviziju?

Naravno, zabrinuti smo, jer se ne dešava mnogo kada je riječ o napretku ka Evropskoj uniji. Pozivamo političare na dijalog. Mora postojati distanca od secesionističke retorike i potrebno je vratiti se na evropski put. Znamo da građani ove zemlje žele članstvo u Evropskoj uniji – oni žele postati dio Unije.

Koliko znam i koliko sam upoznata, političari su izabrani da bi provodili volju naroda, što je i u interesu Evropske unije. Mi, naravno, podržavamo taj put i ne želimo da se on prekine.

Euronews: Neke članice Evropske unije uvele su sankcije predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku. U Uniji ne postoji jedinstvo po tom pitanju. Šta je sa Švedskom? Da li razmatrate uvođenje sankcija? Da li vaša država razmatra mjere protiv političkog vrha Republike Srpske?

Švedska razmatra različite opcije. Podržavamo zemlje koje su već uvele određene mjere. Trenutno razmatramo šta bismo mogli učiniti.

Euronews: Možete li navesti neke primjere drugih rješenja?

Nije to samo političko, već i pravno pitanje Zakoni u našim zemljama su različiti, i zato moramo pažljivo razmotriti sve opcije. Za sada podržavamo države koje su već uvele mjere.

Euronews: Da se osvrnemo malo na nordijsku saradnju, koja može biti primjer za vlasti u BiH. Koja bi bila vaša poruka vlastima u BiH, posmatrajući to iz perspektive nordijske saradnje?

Ono što smo pokušali komunicirati putem nordijskog prijema jeste da, kada manje države zajedno sarađuju, to može biti izuzetno korisno za ljude koji tamo žive.

Ljudi tada imaju veći prosperitet, a situacija je stabilnija. Mislim da su uslovi za sličan razvoj u ovoj regiji slični onima koje smo imali mi u nordijskim zemljama. I mi smo se u prošlosti borili u mnogim ratovima, kao što smo i spomenuli u govoru.

Nismo uvijek bili prijatelji na sjeveru – to prijateljstvo nije tako davno započelo.

Euronews: Kada govorimo o evropskom putu, Bosna i Hercegovina je nedavno dobila kandidatski status. Koliko je taj korak značajan i šta on znači za građane BiH?

Mislim da znači mnogo, ali to je tek početak. Sada počinje pravi posao. Ulazak u EU je postepen proces. Potrebno je usvojiti veliki broj zakona i propisa.

Sve države koje žele postati članice EU moraju proći kroz taj proces. Švedska je ušla u EU prije 30 godina – ove godine obilježavamo 30. godišnjicu članstva. I mi smo morali proći kroz sličan proces. Bosna i Hercegovina je još na početku tog puta.

Euronews: Kako komentarišete tvrdnje u BiH da EU više nije snažna kao nekad? Imamo političke lidere u Republici Srpskoj, a predsjednik Milorad Dodik je rekao da EU možda više nije tako snažna kao ranije.

Ako posmatram globalnu scenu, mislim da je EU vrlo snažna – snažnija nego što je dugo bila. Postoji jedinstvo oko mnogih ključnih tema, posebno s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu.

Svi lideri u EU su vrlo posvećeni i rade zajedno. Mislim da je EU trenutno u dobroj poziciji – vrlo je snažna i trebamo nastaviti tim putem. Na tom putu ključna je i borba protiv korupcije.

Euronews.: Kako biste procijenili trenutni napredak BiH u tom pogledu?

Korupcija je globalni fenomen. Mnoge države se moraju boriti protiv nje – zapravo, većina država u svijetu. BiH nije izuzetak. Kada razgovaram s ljudima u ovoj zemlji, uključujući i političare, mnogi govore o potrebi za većim ulaganjima i dolasku više firmi. Da bi se to ostvarilo, potrebni su jasni zakoni i propisi – bez korupcije – jer ona plaši mnoge investitore. Tu je i pitanje članstva u NATO-u.

Švedska je članica već nešto više od godinu dana. Bosna i Hercegovina može učiti iz švedskog iskustva. To donosi osjećaj sigurnosti. Osjećamo se sigurnije kao dio Saveza, kao članica. Naravno, nadamo se da će jednog dana i Bosna i Hercegovina krenuti istim putem kad je riječ o članstvu u Transatlantskom savezu. Taj put ne podrazumijeva samo sigurnost, već i reforme.

Euronews: Šta Švedska mora učiniti na tom putu i koliko još posla imaju vlasti u BiH?

Za članstvo u Evropskoj uniji potrebno je uskladiti zakonodavstvo. Međutim, pravila za NATO su drugačija jer je to drugačija vrsta organizacije – više vezana za odbrambene snage. Ne smatram da bi trebalo nužno porediti BiH i Švedsku, jer dosta toga zavisi i od geografske pozicije. Tu dolazimo i do regionalne perspektive.

Euronews: U Švedskoj imamo veliki broj državljana BiH, odnosno jaku dijasporu. Koliko se može povezati dijaspora između ovih država?

Za Ambasadu Švedske ovdje u Bosni i Hercegovini, dijaspora je vrlo važan resurs. Ona povezuje Švedsku i Bosnu i Hercegovinu. Smatramo da su veze između naših zemalja vrlo snažne.

U velikoj mjeri za to možemo zahvaliti dijaspori – ljudima koji i Švedsku i BiH nazivaju svojim domom.

Cijeli intervju pogledajte u prilogu.