ADVERTISEMENT

Iz Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH koja je uvela ovu odluku za Euronews objašnjavaju da im je neophodna za financijsku održivost sistema, ispunjavanje međunarodnih obaveza te za podizanje nivoa sigurnosti letenja. Tvrde da od ukidanja takse još početkom prošle godine nije došlo do povećanja broja putnika, ali je dovelo do ozbiljnog pada prihoda u iznosu od 1,4 miliona KM.

"Statistički podaci koji aerodromski operatori dostavljaju u BHDCA, a koje BHDCA objavljuje na svojoj web stranici, pokazuju da je u toku 2024. godine ukupan broj putnika u odlasku 1.228.809 sa sva četiri međunarodna aerodroma u BiH, dok je taj broj u 2023. godini, kada se Odluka primjenjivala, iznosio 1.194.589. Iz navedenog je vidljivo da je u 2024. godini sa aerodroma u BiH odletjelo oko 34.000 putnika više nego u 2023. godini što je bio trend i u periodu kada se Odluka primjenjivala, odnosno broj putnika je konstantno rastao iz godine u godinu bez obzira na to da li se Odluka primjenjivala ili nije. Tako je npr. broj odlazećih putnika u 2023. godini za oko 100 hiljada veći u odnosu na 2022. godinu. Napominjemo da se navedena Odluka primjenjivala i u 2022. i u 2023. godini", naveli su iz BHDCA za Euronews.

Ryanair (Izvor: AP Photo/Armando Franca)

S druge strane niskobudžetne kompanije ovu taksu vide kao prepreku za daljnji razvoj i povezivanje BiH sa Europom.

Direktor Ryanaira ranije je jasno poručio da će povratak ovih taksi imati negativan efekat na poslovanje u BiH, prije smanjivanjem broja linija iz Sarajeva i Banje Luke, definitivnim odustajanjem od Tuzle i odbijaju da uopće razmatraju Mostar kao destinaciju.

Štoviše iz Ryanaira poručuju ako taksa bude ukinuta, razmatraju otvaranje svoje baze u Sarajevu što bi značilo otvaranje novih radna mjesta, više linija i mnogo više putnika.

Dževad Halilčević, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla, ističe da aerodrom neće imati drugog izbora nego da primijeni ovu odluku dosljedno, ali i da će pokušati minimizirati negativne efekte koji mogu nastati uslijed njenog vraćanja.

"Aerodrom Tuzla je prije dvije godine imao suspenziju letova upravo zbog ovih taksi, mi ćemo poštovati ovu odluku, primjenjivati je dosljedno, i tražiti načine da umanjimo negativne efekte koji bi mogli da se proizvedu, primjenom ove odluke. Uglavnom niskobudžetne aviokompanije negoduju zbog ovih taksi", podsjeća Halilčević.

S obzirom na važnost takvih kompanija za povezivanje Tuzle s drugim destinacijama, povratak ove takse mogao bi opet stvoriti značajan problem za operacije, naročito jer je već došlo do smanjenja letova iz Tuzle u prošlosti.

Aerodrom Tuzla (Izvor: Aerodrom Tuzla/Zvanični sajt)

Sanin Ramezić, direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo, smatra da svaka odluka koja poveća troškove aviokompanijama ugrožava konkurentnost na tržištu.

"Svaka oklonost koja povećava troškove bilo kojoj aviokompaniji uvijek će narušiti konkurentnost", upozorava Ramezić, dodajući da je moratorij na avio takse prethodno bio značajan poticaj za rast avio saobraćaja u BiH.

Iako su se postigla konkretna poboljšanja, sa 47 aviona na pisti i 33 rute, prema njegovom mišljenju povratak takse može ugroziti dalji razvoj.

Također, ističe da su već u intenzivnim pregovorima s niskobudžetnim aviokompanijama, poput Ryanaira, koji je od važnosti za Sarajevo s obzirom na 11 destinacija na koje ta aviokompanija leti.

Ramezić je posebno zabrinut zbog mogućnosti da niskobudžetne aviokompanije, koje su već ranije povukle operacije iz BiH, ponovo obustave letove.

"Teško nam je palo što nismo imali mogućnost da ovaj moratorij na takse ostane na snazi, ali to su okolnosti sa kojima se naše poslovanje mora suočiti", priznaje Ramezić.

On također dodaje da su niskobudžetne aviokompanije ključne za tržište BiH, s obzirom na to da zemlja nema nacionalnog avio-operatera.

Međunarodni aerodrom Sarajevo (Izvor: MAS/PrintScreen)

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina mora pogodovati niskobudžetnim kompanijama kako bi obezbijedila šire povezanosti za svoje građane i povećala broj destinacija.

Odluka o ponovnom uvođenju avio takse dolazi u kontekstu smanjenja prihoda Direkcije za civilno zrakoplovstvo, koji su u prvih šest mjeseci 2024. godine pali za 1,4 miliona KM.

"Da li su ta sredstva dostatna da subvencioniraju ono što mi dobijemo sa niskobudžetnim kompanijama ili sa tim aviosaobrećajem koji imamo, vidjet ćemo", zaključuje Ramezić, naglašavajući da pitanje samog iznosa takse, premda nije veliki (u poređenju sa taksama u drugim gradovima poput Beograda i Zagreba, gdje su i više od 20 eura), ipak ima veliki utjecaj na poslovanje niskobudžetnih aviokompanija.

Također, ovo pitanje nije samo ekonomske prirode, već i strateške, jer kako upozorava Predrag Vučetić, urednik zrakoplovnog portala AERO,

"Bosna i Hercegovina mora pažljivo balansirati između potrebe za prikupljanjem sredstava i stvaranjem povoljnog tržišnog okruženja za aviokompanije".

Vučetić naglašava da je ova situacija klasičan primjer sukoba regulatornih i tržišnih interesa.

S jedne strane, država mora osigurati sredstva za funkcionisanje svojih institucija, dok s druge strane, aviokompanije zahtijevaju povoljne uslove za održavanje konkurentnosti na tržištu.

Ako takse ostanu, može se očekivati smanjenje broja letova i linija, što bi moglo negativno utjecati na povezanost BiH sa ostatkom Europe i njen turistički sektor.

Kao što to pokazuju iskustva iz prošlosti, kada je Wizz Air napustio bazu u Tuzli i Ryanair obustavio operacije, odluke koje se na prvi pogled mogu činiti kao minorne, mogu imati dugoročne posljedice.

Vučetić upozorava: "Jednom kada aviokompanije odu, teško ih je vratiti."

Ove promjene, upozorava, mogu imati dalekosežne efekte na povezanost zemlje, razvoj turizma, kao i privredu, jer smanjenje broja linija može negativno utjecati na turistički promet, koji je vitalan za ekonomiju BiH.