Uvođenje minimalnog primanja od 1200 maraka (oko 600 eura), uz nove fiskalne mjere, predstavlja značajan korak prema socijalno pravednijem sistemu i boljoj zaštiti radnika, smatraju u Vladi Federacije BiH.
Minimalna plaća od 1.000 konvertibilnih maraka ove godine nije zaživjela.
Sve su prilike, neće ni naredne. Umjesto konkretnog i jasnog minimalca, Vlada Federacije Bosne i Herecgovine odlučila se izgleda na nešto teže i nejasne korake.
Pa će tako minimalna primanja iznositi 1210 KM, računicom nejasnom za ekonomiste i poslodavce, ali jasnom federalnoj Vladi.
Za Euronews BiH zamjenik premijera Vlade FBiH Vojin Mijatović tvrdi:
"Sve što smo najavili na press konferenciji, nakon što uradimo Izmjene i dopune Zakona o dohotku, ide uredba, kojom će sve biti jasno. Tako da imamo vremena, ne treba žuriti."
Vojin Mijatoivć (Vlada Federacije BiH)
A do toga će se doći, tvrdi kroz izmjene Zakona o dohotku, koji će biti privremenog karaktera, odnosno na snazi do kraja 2025. godine.
Pa bi tako, prema pisanju pojedinih medija, minimalac sa sadašnjih 619 KM treba iznositi 700 KM. Na to bi se dodao topli obrok i prevoz u iznosu od 260 KM, odnosno 50 KM i obaveznih, neoporezivih 200 maraka "učinka".
To će iznositi ukupno 1.210 KM od čega će 700 KM biti oporezivo, a ostatak bi trebao biti neoporeziv. Kada se prebaci u doprinose, to je 26,8 posto na ukupnu sumu.
Ekonomisti i poslodavci zbunjeni
Ekonomista Igor Gavran za Euronews BiH sa dosta opreza gleda na ovu odluku.
Zašto se uvodi neka nova kategorija u primanjima, pita se Gavran.
"Kao da se izmišlja naziv za famoznu “pomoć” zaposlenima. Treba povećavati neto platu jedino je to povećanje. Sve ostalo je konfuzija i sakrivanje da stvarnog osjetnog povećanja neto plate nema", kaže Gavran.
Minimalna primanja i naknade nisu neto plaća. Znači li ako se na to doda regres, da bi primanja bila veća. Pri tome, iznos toplog obroka nije isti u svim firmama u Federaciji.
Gavran: Namjerno se maskira (Izvor; ustupljena fotografija)
"Sam naziv učinak upućuje na nešto vezano za rezultate rada a ne automatizam. Jednostavno grozno sve zvuči. Kao da neko nema pojma kako se obračunava plata ili izbjegava normalna rješenja", objašnjava Gavran i dodaje:
"Namjerno se maskira da se prava neto plata ne povećava osim mizernog usklađivanja. Ovo je tek izmišljanje neke nove sadake uz platu a i ona se ne čini sigurnom".
Zašto nije prihvaćen raniji prijedlog poslodavaca
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović za Euronews BiH navodi, da se sa poslodavcima prije ovakve odluke niko nije konsultirao.
"Prvo moramo od Vlade dobiti uopće te zakone i uredbe, da ih analiziramo, da vidimo o čemu se radi," kazao nam je Smailbegović
"Poslodavci su ostali, najblaže rečeno, iznenađeni nakon što je najavljena izmjena zakonske regulative prema kojoj će se obavezati poslodavci da svojim zaposlenicima mjesečno neće moći isplatiti manje od 1.200 KM. Međutim, minimalna plaća neće biti povećana, a to se obećavalo", objašnjava Smailbegović.
Adnan Smailbegović (Vlada Federacije BiH)
"Ne znam šta stoji iza toga, nemamo nikakvih podataka o čemu se radi niti kako to misle napraviti. Spominje se neka uredba Vlade, neki zakon koji nismo vidjeli. Mi smo prije dvije godine predlagali 400 KM neoporezivog dijela plate. Kao što je topli obrok, regres itd. Isplaćivala bi se kao naknada za ostvarene rezultate rada, koja bi bila dodatak na platu. Dakle ako neko ima veća zalaganja i učinak da se to vrednuje. Ako je neko sa manjim učinkom, onda manji iznos", kaže Smailbegović.
Ove godine prijedlog je bio i da se ide sa 500 KM, ali Vlada je svojom odlukom sve to smanjila na 200 KM.
Privreda i ulagači moraju imati sigurnost
Za Gavrana posljednji pokušaj Vlade izgleda kao "naštiklavanje" sa iznosom koji je u Republici Srpskoj već minimalna plaća (900 KM) i onda još dodaju sve moguće uz to da zvuči bolje i veće kao fiktivnih 1200 KM.
"Svojevremeno je isti premijer (Nermin Nikšić) slavio kad je Arcelor Mittal prihvatio iznos toplog obroka radnicima znatno ispod ovoga iznosa (260KM). I takvih firmi ima koliko hoćete. Da li se onda planiraju mijenjati propisi i o toplom obroku i generalno naknadama. Onda sada naknade nisu oporezive. Mijenja li se to ili ne? Koja je garancija da ovo ne završi isto kao ranije, uredbe da se nešto može isplatiti a ne mora? Zašto se naglašava da je 200 KM neoporezivo. Da li je onda sve ostalo oporezivo i koliko?" pita se Gavran.
A pitaju se i poslodavci, najviše radnici. Ovakve stvari se ne bi trebale raditi na ovaj način, saglasni su sagovornici. Naglašavaju da privrednici i potencijalni strani ulagači moraju imati sigurnost. Moraju znati šta da očekuju, a ne da im bude jasnije kada se izmjene usvoje.