Grenlandska pro-poslovna opoziciona stranka Demokraatit pobijedila je na parlamentarnim izborima, koji su bili pomno praćeni u svijetu zbog više puta ponovljene želje američkog predsjednika Donalda Trumpa za preuzimanjem kontrole nad najvećim svjetskim ostrvom.
ADVERTISEMENT
Demokraatit, koji se zalaže za polagani pristup osamostaljivanja Grenlanda od Danske, osigurao je 29.9% glasova, što predstavlja velik skok u odnosu na 9.1% osvojenih glasova na izborima 2021. Drugi najbolji rezultat ostvarila je još jedna opoziciona stranka Naleraq, koja je osvojila 24.5% glasova. Ona zagovara što brži postupak sticanja nezavisnosti i odvajanja Grenlanda od Danske, prenosi index.hr.
Otkako je preuzeo dužnost u januaru, Donald Trump je obećao da će Grenland učiniti dijelom Sjedinjenih Država, rekavši da je to od ključne važnosti za američke sigurnosne interese.
Toj se ideji protivi većina od 57.000 stanovnika Grenlanda, koji su se našli usred geopolitičke trke za prevlast na Arktiku, gdje ubrzano topljenje ledenog pokrivača čini njegove resurse dostupnijima i otvara nove pomorske rute.
"Ljudi žele promjenu... Želimo više poslova za finansiranje naše dobrobiti", naveo je Jens-Frederik Nielsen, čelnik Demokraatita te bivši ministar industrije i minerala.
"Ne želimo nezavisnost sutra, želimo dobre temelje", dodao je Nielsen novinarima u Nuuku. Sada će razgovarati s drugim strankama kako bi pokušao formirati vladajuću koaliciju.
Mogu proglasiti punu nezavisnost putem referenduma
Vladajuća stranka Inuita Ataqatigiit i njen partner Siumut, koji takođe teže sporom putu prema nezavisnosti, osvojili su zajedno 36% glasova, što je velik pad u odnosu na 66.1% osvojenih glasova prije četiri godine.
"Poštujemo ishod izbora", poručio je premijer Mute Egede iz Inuita Ataqatigiita u objavi na Facebooku, dodajući da će saslušati sve prijedloge u nadolazećim koalicijskim pregovorima.
Grenland je bivša danska kolonija i teritorija je od 1953. Stekao je određenu autonomiju 1979. godine, kada je osnovan njegov prvi parlament, ali Kopenhagen i dalje kontroliše vanjske poslove, obranu i monetarnu politiku te privredu daje nešto manje od milijardu dolara godišnje.
Godine 2009. Grenland je dobio pravo proglasiti punu nezavisnost putem referenduma, ali to još nije učinjeno zbog zabrinutosti da bi životni standard stanovnika mogao pasti bez danske ekonomske podrške.