U Sudu BiH u toku je iznošenje završnih riječi odbrane u procesu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića.
ADVERTISEMENT
Odbrana predsjednika RS rekla je sudiji Seni Uzunović da će im za iznošenje završnih riječi trebati još minimalno četiri sata, od čega bi dva potrošili advokati, a dva sam predsjednik Srpske Milorad Dodik.
Odbrana je rekla da bi trebala postojati mogućnost dodatnog termina za iznošenje završnih riječi na što je sudija Uzunović rekla da je na početku današnjeg ročišta zatražila i od tužioca i od odbrane da budu precizni, jasni i kratki u svojim izlaganjima.
Tužilaštvo BiH je zatražilo kaznu zatvora za predsjednika RS Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića koja je bliža zakonskom maksimumu za krivično djelo za koje se terete, a to je pet godina.
Osim toga, zatraženo je i 10 godina zabrane političkog djelovanja.
Tužilac nije rekao konkretno koliku kaznu, ali traže onu koja je bliža maksimumu, a ne minimumu od šest mjeseci.
Takođe, sve svjedoke koji su svjedočili u korist odbrane, Tužilaštvo je ocijenilo nerelevantnim.
Među svjedocima odbrane bili su Siniša Karan, profesor ustavnog prava, Srebrenka Golić, predsjedavajuća Vijeća naroda RS, Boran Bosančić, generalni sekretar Narodne skupštine RS, Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar predsjednika RS.
Dodikov branilac Goran Bubić je u završnim riječima istakao da je cilj ovog sudskog procesa da se Dodik eliminiše iz političkog života i da se otvori put centralizaciji Bosne i Hercegovine.
Bubić je rekao i da je moto odbrane izjava potpredsjednika SAD JD Vancea, koji je rekao da je posao demokratije da velika pitanja rješava glasačkim kutijama, dodajući da je Dodik legitiman predsjednik RS izabran na izborima. Naglasio je da je uvođenje sankcija Dodiku bio uvod u ovaj proces.
Dodikov branilac je ponovo osporio legitimitet Christian Schmidt te je rekao da ni Tužilaštvo nikad nije ni pokušalo da dokaže da je on legitimno imenovan na poziciju visokog predstavnika u BiH.
Bubić je rekao i da je Dodik ukaz o proglašenju dva sporna zakona potpisao prije nego što su nametnute odluke Krivičnog zakona BiH stupile na snagu. On je objasnio da je Schmidt donio ove odluke 1.7.2023. godine, a da su u Službenom glasniku BiH objavljene 7.7, isti dan kada je Dodik potpisao ukaz. Dodikov branilac je istakao da zakoni stupaju na snagu osam dana od objave u Službenom glasniku, a u posebnim slučajevima barem jedan dan nakon objave.
“Čak i u tom slučaju, Schmidtove odluke bi stupile na snagu 8.7, to jeste, dan nakon što je Dodik potpisao ukaze”, rekao je Bubić.
U Sudu BiH je u toku iznošenje završnih riječi u postupku protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića.
Suđenje Dodiku i Lukiću je pokrenuto zbog činjenice da je Narodna skupština RS u junu 2023. godine donijela zakone kojima se pravni akti visokog predstavnika nisu smjeli objavljivati u Službenom glasniku RS, a odluke Ustavnog suda BiH nisu se smjele primjenjivati u ovom entitetu. Nakon čega je visoki predstavnik Christian Schmidt, koristeći svoje Bonnske ovlasti 1. jula 2023. godine poništio ove zakone, a istog dana donio je odluku o izmjeni Krivičnog zakona u BiH, pa je pored drugih nametnutih izmjena i nepoštivanje odluka OHR-a postalo krivično djelo.
Nakon iznošenja završnih riječi, Sud BiH bi presudu trebao donijeti u roku od tri dana, ali ranija praksa, kako su nam potvrdili pravni eksperti, pokazala je da presuda može biti objavljena i nakon tog roka.
Podsjećamo, predstavnici institucija Republike Srpske ne priznaju Christiana Schmidta kao visokog predstavnika u BiH, jer kako navode njegovo imenovanje nije pratilo donošenje odgovarajuće rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.