Suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršitelju dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Milošu Lukiću ulazi u završnu fazu, a završne riječi zakazane za 19. februar označavaju ključni trenutak u procesu koji bi mogao dovesti do prvostepene presude i kasnije pravosnažne presude.
ADVERTISEMENT
Dodik se suočava s optužbama zbog potpisivanja predsjedničkih ukaza i proglašavanja dva sporna zakona Republike Srpske koja je visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno poništio.
Lukić je optužen za objavljivanje tih ukaza i zakona, prema kojima bi odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH bile neprimjenjive na teritoriji ovog entiteta.
Optužbe se temelje na tvrdnjama da su ovi zakoni suprotni Ustavu BiH i međunarodnim normama.
Kontroverze i incidenti tokom suđenja
Suđenje je bilo obilježeno brojnim incidentima i optužbama odbrane na račun Suda BiH, sudaca i tužitelja za navodnu pristranost, dok su stalno ponavljani zahtjevi za premještanje suđenja pred sud u Banjoj Luci.
Svako ročište pratili su deseci Dodikovih pristaša iz cijele BiH, koji su tvrdili da su došli svojom voljom ispred zgrade Suda u Sarajevu.
Potencijalne kazne i politički kontekst suđenja
Ako budu pravosnažno osuđeni zbog nepoštovanja odluke visokog predstavnika, optuženima prijeti zatvorska kazna do pet godina, smjena s dužnosti i zabrana obavljanja funkcija.
U kontekstu toga, Dodik je više puta isticao da smatra kako je suđenje politički proces, navodeći da je samo Parlamentarna skupština BiH nadležna za donošenje zakona, a ne visoki predstavnik, kojeg je nazvao "nelegalnim".
Prvo ročište, održano 5. februara 2024. godine, prekinuto je zbog buke u sudnici uzrokovane Dodikovim pristalicama.
Tokom suđenja, Dodik je tvrdio da ništa nije razumio od optužnice, a na pitanja o ličnim podacima odgovarao je neozbiljno.
Također, odbrana je tražila izuzeće svih sedam sudaca, navodeći navodnu pristranost, a drugi zahtjev za premještanje suđenja u Banja Luku također je bio odbijen.
Zahtjevi i postupci tokom suđenja
Dodik je optužio sutkinju Senu Uzunović da nije poduzela nikakve korake u vezi s ratnim zločinom nad srpskim civilima u Konjicu 1990-ih, kada je ona radila u tom hercegovačkom gradu.
Sud BiH odbio je zahtjev za njenim izuzećem, nazvavši to napadom na njezin profesionalni ugled.
Za vrijeme suđenja, Sutkinja Uzunović redovno je zabranjivala pitanja koja su se odnosila na "politički proces", uključujući i Dodikov zahtjev da se odgovori na pitanje smatra li ona suđenje političkim procesom.
Svjedoci su tokom ročišta iznosili tvrdnje da Schmidt nije visoki predstavnik jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a.
Odbrana je zatražila da Sud pozove Schmidta da svjedoči, no taj zahtjev je odbijen.
Tokom suđenja, Dodikovi zahtjevi za odgodama zbog službenih obaveza također su bili odbijeni.
Suđenje je nekoliko puta odgađano, među ostalim zbog Dodikovih službenih putovanja i operacije koju je imao u Beogradu, ali je sud odbio zahtjev za ponovnim suđenjem nakon duže pauze između ročišta.
Odluke o neprimjenjivanju pravnih akata visokog predstavnika
Suđenje je pokrenuto nakon što je Narodna skupština RS u junu 2023. godine donijela sporne zakone kojima se pravni akti visokog predstavnika nisu smjeli objavljivati u Službenom glasniku RS, a odluke Ustavnog suda BiH nisu se smjele primjenjivati u ovom entitetu.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je, koristeći svoje Bonnske ovlasti 1. jula 2023. godine poništio je zakon kojim se ukida obaveza objavljivanja odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku RS, kao i zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS. Istog dana donio je odluku o izmjeni Krivičnog zakona u BiH, pa je pored drugih nametnutih izmjena i nepoštivanje odluka OHR-a postalo krivično djelo.
Konkretno, Iza člana 203. Krivičnog zakona BiH dodaje se novi član 203a koji predviđa i zatvorske kazne za “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”.
"Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina", glasila je izmjena.
Dodik je potom potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su bili objavljeni u Službenom glasniku RS.
Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. augusta 2023. godine, a Sud BiH ju je potvrdio 11. septembra iste godine.