ADVERTISEMENT

Kako su pojasnili iz Transparency internationala, BiH je prema CPI u rangu sa diktaturama u kojima se vlast nikad nije mijenjala na izborima, a sada sa Bjelorusijom dijeli mjesto najgore pozicionirane zemlje u Evropi po stanju korupcije.

Izmjene izbornog zakona koje je nametnuo Visoki predsjednik nisu riješile problem izbornih malverzacija, jer je Centralna izborna komisija kroz primjenu obesmislila većinu odredbi koje su trebale spriječiti zloupotrebu javnih resursa i trgovinu biračkim odborima, naveli su iz TI BiH.

Vehid Šehić iz Koalicije za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" za Euronews BiH je podsjetio na način rada CIK-a u toku izborne kampanje za prošle lokalne izbore i nakon izbora, a kada je riječ o sankcionisanju kandidata i stranaka zbog kršenja izbornih pravila.

Inače, prema posljednjim podacima do 15.12. prošle godine, koje je prikupila Koalicija "Pod lupom", CIK BiH je zaprimio ukupno 1480 prijava nepravilnosti, od kojih je otprilike svaka deseta rezultirala novčanom kaznom, koje su u prosjeku iznosile 5.405 KM.

Šehić ističe da je rad CIK-a obilježilo izbjegavanja izricanja maksimalnih kazni, odnosno potenciranje minimalnih, ali da je u Bosni i Hercegovini mnogo drugih faktora i institucija koje su zaslužne za to da je BiH označena kao jedna od najkorupmiranijih u Evropi.

"Kaznena politika CIK-a morala je biti daleko rigoriznija, ali ne mora značiti da oni u velikom obimu doprinose korupciji, jer treba se bazirati na, između ostalog, javne nabavke gdje nestaju milioni maraka kroz namještanje tendera", kaže Šehić.

Vehid Šehić (Izvor: Koalicija "Pod lupom")

On naglašava da je jasno da građani Bosne i Hercegovine smatraju da je korupcija problem svih nivoa vlasti i skoro svih segmenata društva.

"Ako govorimo o izborima u BiH, oni nikad nisu bili pošteni i nikad nisu bili slobodni, zato što dio političkih stranaka ne bira sredstva da dođe do glasova birača i uzrok svih nepravilnosti na izborima je upravo određeni krug političkih stranaka. Oni su ti koji preko svojih članova biračkih odbora falsifikuju izborne rezultate. S druge strane, imamo i činjenicu da je i prije izbora prisutan pritisak na birače, ucjena birača da moraju glasati na određeni način, a opet treba naglasiti i da se kupuju glasovi. Tako da je čitav taj izborni proces jako kompromitovan.

Ako govorimo o izbornom zakonu, pa i o izmjenama i dopunama koje je napravio Visoki predstavnik prije održavanja izbora, on je predvidio ono što su političke stranke uvijek zloupotrebljavale, a to je da su u predizbornu kampanju ulazile daleko prije službenog početka izborne kampanje. To ranije nije moglo biti sankcionisano. Međutim, izmjenama je i to sankcionisano.

Međutim, mogu reći da nisam zadovoljan kaznenom politikom koju je provodila Centralna izborna komisija. Moja logika je da, ukoliko neko stalno krši izborni zakon, nakon minimalne kazne od 3.000 KM, sljedeće kršenje izbornog zakona treba da bude sankcionisano daleko većom novčanom kaznom, čak i do maksimalne kazne koja je mogla biti 30.000 maraka.

Članovi CIK-a (Izvor: Euronews)

To izborna komisija nije uradila. S te strane možemo dati neku primjedbu Centralnoj izbornoj komisiji zašto nije rigorozno sankcionisala one političke subjekte. Njih ima nekoliko, sedam-osam, a to su najveće političke stranke koje su svjesno kršile izborni zakon. Njih treba stvarno sankcionisati, jer smo imali i takvih izjava da za neke nije važno kolike će novčane sankcije biti, jer će oni to moći platiti", kaže Šehić i dodaje da je potrebno dodatno mijenjati Izborni zakon BiH na način da se višestrukim povratnicima u kršenju izbornih propisa poništi ovjera za učešće na izborima.

"Optuživati samo Centralnu izbornu komisiju da je ona doprinijela ovakvom kaznenom politikom korupciji – nisam siguran da je to uticalo, ali sigurno da nije imalo generalnu prevenciju, da rigoroznim kaznama smanji povrede izbornog zakona. Isto tako, ja se zalažem za daleko veće kazne, pa i da maksimalna bude 100.000 maraka iz jednog prostog razloga – zato što se mnogi bave politikom i ulaze u politiku, ne da bi je vodili u opštem interesu, nego radi svojih ličnih interesa, koji su uvijek vezani za materijalne interese. Tako da se očekuje od drugih institucija da sankcionišu svaki vid korupcije.

Kad govorimo o kaznenoj politici, tu mislim i na kaznenu politiku sudova u BiH. Kada se radi o političkoj korupciji, vi imate i u sadašnjem zakonu, krivičnim zakonima, određene odredbe, ali nešto se tu mora mijenjati, jer ako ste dobili kaznu zatvora do jedne godine, to možete da pretvorite u novčani iznos tako što ćete za svaki dan zatvora platiti 100 maraka", kazao je Šehić ističući primjer zabilježen u Distriktu Brčko.

"Tamo su tužilaštvo i policija radila svoj posao kako treba i oni su sankcionisali upravo one koji su pokušavali na nezakonit način doći do glasova, ali oni koriste tu pogodnost koja je predviđena krivičnim zakonom, tako da niko od njih nije odslužio nijedan dan zatvora, iako su neki osuđeni na nekoliko mjeseci.

Postoji inicijativa da se za ta krivična djela koja se tiču povrede izbornih pravila i političke korupcije ne primjenjuje taj institut. U sadašnjem zakonu stoji da samo organizovane kriminalne grupe, terorizam i slična djela ne mogu koristiti tu pogodnost, ali to treba proširiti", poručuje Šehić.

Sud i Tužilaštvo BiH (Izvor: Sud BiH)

Ključno je, dodaje, da se institucije oslobode političkog pritiska ili bilo kakvog drugog pritiska i da rade svoj posao u skladu sa zakonom.

"Nažalost, mnoge institucije u ovoj državi su zarobljene od strane političkih centara moći. To je zapravo velika borba – političari žele kontrolisati rad određenih institucija.

Tako da, iako se često optužuje Centralna izborna komisija za doprinos korupciji, nisam siguran da je to u potpunosti tačno. Međutim, sigurno je da bi strožim kaznama makar pokušali uticati na ponašanje političkih stranaka i spriječiti nezakonite radnje. Jer, ako neko na nezakonit način dođe na vlast, šta možemo očekivati od njih kada preuzmu funkcije u ministarstvima? Očigledno je da će nastaviti s nečasnim i nezakonitim radnjama. Zato moramo proći kroz moralno pročišćenje", zaključuje Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom".