Italijanski glečer Ventina, jedan od najvećih u sjevernoj Lombardiji, toliko se otopio zbog klimatskih promjena da ga geolozi više ne mogu mjeriti na način na koji su to činili posljednjih 130 godina.

Nakon ovogodišnjeg vrućeg ljeta, geolozi su otkrili da su jednostavni kolci koji se koriste kao referentne tačke za mjerenje povlačenja glečera svake godine sada zakopani pod klizištima. Krhotine su učinile teren previše nestabilnim za buduće lične posjete.

Glaciološka služba Lombardije saopštila je u ponedjeljak da će sada koristiti snimke dronom i daljinsko istraživanje kako bi pratila kontinuirano smanjenje.

Geolozi kažu da je glečer Ventina već izgubio 1,7 kilometara dužine otkako su prvi mjerni elementi postavljeni na prednjem dijelu glečera 1895. godine.

Pregled glečera Ventina, blizu Sondrija, sjeverna Italija, 1985. godine (Izvor: AP Photo)

Topljenje se ubrzalo posljednjih godina, a glečer je izgubio 431 metar u posljednjih 10 godina, što je gotovo polovina od 2021. godine, saopštila je služba. To je još jedan primjer kako ubrzano globalno zagrijavanje topi i smanjuje evropske glečere, uzrokujući niz ekoloških i drugih uticaja.

"Iako smo se do 1980-ih još uvijek mogli nadati da će postojati normalni ciklusi (povlačenja) ili barem ograničeno povlačenje, u posljednjih 40 godina dogodilo se nešto zaista zapanjujuće“, rekao je Andrea Toffaletti, član Glaciološke službe Lombardije.

Vruća ljeta i manje snijega tope italijanske glečere

Italijanski planinski glečeri, koji se nalaze širom Alpa i Dolomita na sjeveru i duž centralnih Apenina, povlače se godinama, zahvaljujući nedovoljnim snježnim padavinama zimi i rekordno vrućim ljetima.

Glečeri se uvijek djelimično tope ljeti, a oticanje napaja planinske potoke i rijeke.

Ali vruća ljeta "više nisu u stanju garantirati opstanak zimskog snježnog pokrivača", koji održava glečer netaknutim, rekao je Toffaletti.

Kombinovana slika pregleda glečera Ventina, blizu Sondrija, sjeverna Italija, 2009. godine, iznad, i isti pogled u srijedu, 13. augusta 2025. godine (Izvor: AP Photo)

"Da bi se regenerirao i ostao u ravnoteži, određena količina preostalog snijega iz zime mora ostati na površini glečera na kraju ljeta. A to se događa sve rjeđe i rjeđe", rekao je Toffaletti.

Prema podacima lombardijske službe, Alpe predstavljaju klimatsku žarišnu tačku, bilježeći dvostruko veći globalni prosjek porasta temperature od predindustrijskog doba, što je rezultiralo gubitkom preko 64 posto volumena alpskih glečera.

U februaru je časopis Nature izvijestio o studiji koja pokazuje da su svjetski glečeri gubili led brzinom od oko 231 milijarde tona godišnje od 2000. do 2011. godine, ali se to ubrzalo na oko 314 milijardi tona godišnje tokom sljedeće decenije, piše Euronews.com.