Cunami može izgledati kao iznenadna poplava ili "zid vode" i teško ga je predvidjeti.

Za udar cunamija spremaju se zemlje duž Pacifika - ali ako do njega i dođe, možda neće izgledati kao ogroman talas kakav se prikazuje filmovima. On može imati različite oblike, u zavisnosti od lokacije.

Cunami nastaje kada dođe do iznenadnog pomjeranja okeana - na primjer, usljed zemljotresa, vulkanske erupcije ili klizišta. Takav poremećaj pokreće ogromne količine vode koje se zatim šire kroz okean u svim pravcima.

Prema podacima američke Nacionalne meteorološke službe (NWS), ne izgledaju svi cunamiji isto, niti se ponašaju jednako - jedan isti cunami može se na jednoj obali osjetiti blago, a na drugoj izazvati katastrofu.

U dubokom okeanu cunamiji su teško uočljivi, ali se kreću izuzetno brzo. Kako se približavaju kopnu, usporavaju, ali rastu u visinu. Po dolasku na obalu, talasi cunamija mogu "izgledati kao brzo nadolazeća poplava ili zid vode", navodi NWS. Ponekad se more najprije povuče, kao pri oseki, prije nego što puni udar cunamija pogodi kopno.

Cunami takođe nije samo jedan talas, već niz talasa koji mogu zaplaviti obalu, povući se, pa ponovo poplaviti tokom više sati.

Prema podacima NWS-a, veliki cunami može zaplaviti niske priobalne oblasti i više od 1,5 kilometara u dubinu kopna.