ADVERTISEMENT

Mašući sindikalnim zastavama i noseći transparente koji osuđuju "socijalna smanjivanja", demonstranti su prošetali glavnim gradom zahtijevajući od zakonodavaca da povuku ili radikalno preprave sporni prijedlog budžeta.

U središtu spora nalazi se nacrt budžeta koji ima za cilj da javni deficit Francuske sljedeće godine vrati ispod pet posto bruto domaćeg proizvoda, u skladu s obavezama prema finansijskim tržištima i evropskim partnerima.

Kako bi to ostvarila, vlada je predložila fiskalni paket vrijedan više od 30 milijardi evra, koji se u velikoj mjeri oslanja na ograničavanje potrošnje u kombinaciji s ciljanom fiskalnom politikom. Ministri insistiraju da su ove mjere nužne za stabilizaciju javnih finansija nakon godina pandemijske podrške i energetskih šokova.

Politička borba oko zakona intenzivirala se posljednjih sedmica, nakon što je donji dom parlamenta odbio njegov porezni dio, zbog čega je tekst prebačen u Senat usred dubokih političkih podjela.

Opozicione stranke ljevice upozorile su da bi mogle pokrenuti glasanje o nepovjerenju ukoliko se vlada predsjednika Emanuela Macrona, koja nema većinu, posluži ustavnim mehanizmima da progura budžet bez punog glasanja.

Zastoje dodatno produbljuju i raniji sukobi oko prijedloga poreza na bogatstvo i socijalnih davanja, podgrijavajući širu raspravu o tome ko treba snositi teret smanjenja deficita.

Dok senatori u narednim danima započinju razmatranje nacrta, sindikati poručuju da su protesti održani u utorak tek prvi korak u dugoročnoj kampanji da se izvrše izmjene finansijskog zakona za 2026. godinu.

Novi štrajkovi već su u najavi, posebno u javnom sektoru i transportu, iako je poremećaj u uslugama tokom posljednjeg protesta u mnogim oblastima ostao ograničen.

Vlada, s druge strane, tvrdi da će osigurati konačan budžetski dogovor prije kraja godine, ali odziv na ulicama Pariza pokazuje da borba oko francuskog budžetskog plana za naredni period još daleko od završetka.