Njemačka migracijska politika pod konzervativnom koalicijskom vladom imala je mali utjecaj na broj tražilaca azila u zemlji, prema istraživačici migracija Victoriji Rietig.
ADVERTISEMENT
Nagli pad broja prvih zahtjeva za azil u odnosu na prošlu godinu daleko je više rezultat promijenjene političke situacije u Siriji i učinaka međunarodnih sporazuma nego nacionalne politike u Njemačkoj, rekla je Rietig.
Rietig, šefica Centra za migracije pri think tanku Njemačkog vijeća za vanjske odnose (DGAP), govorila je na Danima migracija u Nirnbergu, koje je organizirao Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF).
Prema statistikama BAMF-a, u Njemačkoj je u prvih 10 mjeseci 2025. godine podneseno 142.495 zahtjeva za azil, uključujući 97.277 zahtjeva za prvi azil - otprilike upola manje nego u istom periodu prethodne godine.
Od januara do aprila, prije promjene vlade u maju, broj zahtjeva za prvi azil već je opao za oko 43%.
Rietig je rekla da je broj prvih zahtjeva ostao uglavnom stabilan pod novom vladom. Međutim, kada se uključe ponovljeni zahtjevi, ukupan broj se udvostručio. Mnoge Afganistanke su ponovo podnijele zahtjeve iz straha od gubitka statusa zaštite i deportacije, dodala je.
Prema BAMF-u, broj ponovljenih zahtjeva porastao je za 153% u odnosu na prethodnu godinu.
Koalicija kancelara Friedricha Merza obećala je da će zauzeti čvrst stav o migracijama, uključujući odbijanje većeg broja tražilaca azila - posebno onih s kriminalnim dosijeom.
Rietig je rekla da odbijanja na granici imaju mali učinak. U prvih šest mjeseci nove vlade odbijeno je oko 1.000 zahtjeva, ili otprilike šest dnevno.
Nova politika, rekla je, generira visoke troškove na granici, dok se njene numeričke koristi još nisu materijalizirale.
"Takozvani migracijski preokret do sada nije bio baš učinkovit kada se mjeri brojkama", rekla je Rietig.
Stručnjakinja se umjesto toga zalaže za više međunarodnih sporazuma, navodeći kao primjer sporazum o migracijama između Tunisa i EU iz 2023. godine.