ADVERTISEMENT

Govoreći o sporazumu koji su danas potpisale Hrvatska i Bosna i Hercegovina, Plenković je istakao da će on značajno olakšati promet ljudi i robe između dvije države.

"To je u biti ogroman iskorak. Zamolio sam ministre vanjskih poslova, unutarnjih poslova, finansija i carinsku službu da napravimo sve kako bi što više graničnih prijelaza bilo na što višoj razini i da maksimalno olakšamo promet ljudi i roba između Hrvatske i Bosne i Hercegovine", kazao je Plenković za FTV.

Podsjetio je da dvije zemlje ostvaruju trgovinsku razmjenu vrijednu oko četiri milijarde eura te naglasio da su jedna drugoj među najvažnijim ekonomskim partnerima.

Osvrnuo se i na problem graničnog prijelaza kod Gradiške, navodeći da više nema prepreka za njegovo puno funkcionisanje.

„Vrlo jasno smo danas razjasnili da, što se tiče Hrvatske, nema nikakvih pravnih problema i da će taj novi prijelaz normalno funkcionirati. Ako se nešto napravi, onda to treba biti na korist ljudi“, poručio je.

Izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda: „To nije ni slovo ni duh Daytona“

Najveći otvoreni politički problem između dvije zemlje, prema Plenkoviću, ostaje pitanje izbora člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.

„Hrvatska ima obvezu brinuti o položaju Hrvata izvan Hrvatske, a posebno o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u Bosni i Hercegovini. Mi smo danas, više od trideset godina nakon Daytona, nezadovoljni jednom anomalijom, a to je izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda“, pojasnio je premijer Hrvatske.

Podsjetio je da je do 2006. godine svaki narod birao svog predstavnika.

„Od 2006. nadalje imamo situaciju da je tada SDP iskoristio mogućnost da kandidira Hrvata, gospodina Komšića, koji zahvaljujući glasovima mnogo šireg biračkog tijela od hrvatskog već četiri puta dobija povjerenje. Zbog toga Hrvati nemaju dojam da su legitimno predstavljeni u najvišem tijelu države“, ocijenio je.

Prema njegovim riječima, problem je odavno prepoznat, ali za njegovo rješavanje nije bilo dovoljno političke volje.

„Glavni akteri, osobito dio bošnjačkih političkih stranaka, nisu izrazili spremnost da se postigne dogovor kojim bi se Hrvatima osigurao izborni model koji bi garantovao izbor legitimnog predstavnika. Mislim da su opcije koje su bile na stolu prije četiri godine to vrlo lako mogle riješiti“, kazao je.

Dodao je da bi izmjene Izbornog zakona doprinijele većem povjerenju među narodima.

„Ovo što se događa danas nije zapisano u Daytonu niti je u duhu Daytona. A taj duh Daytona može se pretvoriti u današnje važeće slovo ako promijenimo izborni zakon. To je najjednostavnije rješenje.“

Treći entitet: „Ne vidim kako bi se to danas moglo dogoditi“

Na pitanje o sve češćim spekulacijama o mogućnosti formiranja trećeg entiteta, Plenković je naglasio da za bilo kakve ozbiljne ustavne promjene mora postojati unutrašnji politički konsenzus u Bosni i Hercegovini.

„Da bi se bilo što u smislu ustavne arhitekture Bosne i Hercegovine promijenilo, potreban je konsenzus političkih stranaka i institucija u Bosni i Hercegovini. Ja iskreno ne vidim kako bi se to moglo dogoditi iznutra. U ovom trenutku ne vidim tu političku snagu“, naglasio se.

Ipak, dodao je da postoje dva moguća puta.

„Jedan je da se stvori konsenzus i kaže: možda ovo kako je sada nije najbolje, hajde da ustavnu arhitekturu učinimo pravednijom, funkcionalnijom i boljom. Ali pitanje je da li će danas iko pristati da se mijenja ono što je dogovoreno prije 31 godinu u Daytonu.“

Kao realniju opciju vidi rješavanje pitanja kroz Izborni zakon i ograničene ustavne izmjene.

„Druga opcija je da se pronađu načini kako da se kroz izborni zakon i male izmjene Ustava postigne model u kojem će svi biti zastupljeni onako kako je prvobitna ideja i bila.“