Za ovaj neuspjeh mnogi traže krivca. Formalno su to domaće institucije – predstavnici entiteta, kantona, Distrikta Brčko i Vijeća ministara – koji su imali dovoljno vremena da postignu dogovor, ali nisu, kazao je za Euronews BiH Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), komentarišući smanjenje sredstava za BiH u okviru Plana rasta za zapadni Balkan za 10 posto.
"Prave žrtve su građani i privreda, ostali su bez reformi koje bi donijele konkretne koristi, i bez sredstava koja su tim reformama bila vezana. Ova odluka, međutim, dio je šire slike koja sve više otkriva nesnalaženje EU u Bosni i Hercegovini", smatra Ćerimagić.
Dodao je da bez usvojene Reformske agende, BiH ne može učestvovati u najvažnijem elementu Plana rasta – projekta kojim je EU najavila ambiciju povratka političkog uticaja u regiji.
"Istovremeno je blokiran i naredni korak na evropskom putu BiH – otvaranje pregovora o članstvu. Zbog toga sve češće dolazi pitanje, šta EU danas zapravo može postići u BiH? Sve više odgovora glasi: premalo i presporo", naglasio je Ćerimagić.
Prema njegovim riječima, očekivanje EU je da će vlasti u BiH promijeniti svoje ponašanje i uraditi što je potrebno – ne samo nakon što ostanu bez dijela sredstava, već i kada građani i privreda vide kako druge zemlje koriste Plan rasta i ostvaruju napredak.
"Slične situacije viđene su i ranije. Nakon što su Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija 2009. godine dobile bezvizni režim, vlasti u BiH su se ubrzano angažovale, nadoknadile propušteno i za godinu dana sustigle ostale", zaključio je.