ADVERTISEMENT

 Nove udare na džepove, donijet će Nova godina. Najavu novog poskupljenja, sada za područje cijele BiH, na već visoke cijene, građani očekivano negoduju.

"Reklo bi se, Nova godina, stari običaji." ”Svako novo poskupljenje energenata, nosi lančana poskupljenja”, komentari su građana.

Kao razlog za novu višu cijenu, za sada nepoznato koliko će iznositi, iz Elektroprivrede BiH navode preuzimanje obaveza pri pristupanju Europskoj energetskoj zajednici. To se prije svega odnosi na sektor zelene energije,

tačnije, uvođenje takse na emitiranje ugljendioksida (CO2). Tako je BiH dužna da do prvog januara naredne godine uskladi proizvodnju energije sa evropskim zakonima.

Šta će to u praksi znači?

Konsultant za energetsku tranziciju i član Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET) Damir Miljević smatra da razlog za nova poskupljanja struje nisu usklađivanje obaveza sa EU i uvođenja poreza na

CO2. ”Razlog je prvenstveno sve lošiji ekonomski i finansijski rezultat poslovanja javnih elektroprivreda, posebno Elektroprivrede BiH (EPBiHI i Elektroprivrede Republike Srpske (ERS)”, objašnjava Miljević.

On smatra da iskazani gubici u EPBiH i evidentni nastavak pravljenja gubitaka u rudnicima u FBiH, te sve veći problemi u poslovanju termoelektrana iz sastava Elektroprivrede RS uz očekivano smanjenu proizvodnju električne

energije iz hidroelektrana kod sve tri elektroprivrede, uslovit će vjerovatno njihove zahtjeve za povećanje cijene električne energije u narednoj godini.

Damir Miljević, konsultant za energetsku tranziciju

“Da li će odobriti te njihove zahtjeve i u kojoj mjeri i na koje kategorije potrošača će se oni odnositi, odlučit će regulatori", kaže Miljević za Euronews Bosna i Hercegovina.

Ako domaći proizvođači ne budu obračunavali taksu na emisiju CO2, a koja se kreće od 60 do 100 eura po toni CO2, plaćat će na ulazu u zemlju u koju izvoze.

Pitanje je, da li plaćati na našem tržištu ili prilikom izvoza, navodi Goran Račić, predsjednik Područne gospodarske komore Banja Luka.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka (Izvor: Srpska info)

Pokušavamo da nađemo sredstva za usklađivanje regulative kako ne bismo u jednoj godini napravili veliki udar na naša gospodarska poduzeća koja bi postala nekonkurentna plaćanjem takse na CO2. Smatramo da naša zemlja mora dobiti pomoć od međunarodne zajednice prema procesima koje provodi EU u pogledu energetske tranzicije i da moramo biti posebno tretirani kao mala zemlja”, stava je Račić.

Ne postoji jasan koncept ni politička odluka

Da li je Bosna i Hercegovina spremna na preuzimanje obaveza, i kako bi to

izgledalo u praksi? Stvari su na samom početku, ne postoji ni jasan koncept niti politička odluka,

podsjeća Miljević i dodaje:

"EU, preko Energetske zajednice, zagovara koncept uvođenja oporezivanja emisija CO2 na regionalnom nivou, odnosno na nivou šest zemalja tzv. Zapadnog Balkana pri čemu nikome, pa ni predlagačima, nije jasno kako bi to

uopće funkcioniralo u sadašnjim ekonomskim i političkim uvjetima i odnosima

u regiji."

Ukoliko bi domaće vlasti usvojile zakon kojim bi dobit od takse ostajala u BiH, moglo bi se ulagati i u obnovljivu energiju, objašnjava nekadašnji direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić, podjećajući da je zelena tranzicija i prioritet EU vlasti.

"Ali, očekivati je i da se dio prikupljenog novca usmjeri i ka rudnicima koji su u koncernu Elektroprivrede BiH. Ukoliko se novi trošak koji će dobiti dvije elektroprivrede (BiH i RS), ne preusmjeri na krajnje kupce, bilo da su industrijski potrošači, domaćinstva ili javne ustanove, označilo bi dodatni gubitak za pomenute elektroprivrede", smatra Jerlagić.

Domaće elektroprivrede zavisne od uglja nemaju finansijski kapacitet da bar dio tereta oporezivanja CO2 prime na sebe, podsjeća Miljević.

Potrebno jačati obnovljive izvore energije (Izvor: Bloomberg)

Uvjeren je da će finansijski udar oporezivanja morati podnijeti uglavnom građani i dio privrede koji se još nije okrenuo zelenoj energiji i proizvodnji energije za vlastite potrebe.

"Ovome treba dodati i veliki pritisak EU na region da se u čitav proces čim prije uđe pri čemu se puno ne obaziru na ekonomske i socijalne posljedice i nisu spremni da pruže adekvatnu, u prvom redu finansijsku pomoć, za ovaj

proces. Ovim ne želim svu krivicu prebaciti na EU, jer je činjenica da smo mi krivi što smo se doveli u ovakvu situaciju prvenstveno nečinjenjem ozbiljnih reformi u elektroenergetskom sektoru u prethodnih dvadeset godina i zanemarivim ulaganjima u obnovljive izvore energije, ali činjenica je da i druga strana nema puno sluha niti strpljenja kad je ovaj proces u pitanju jer ima dovoljno i svojih problema”, naglasio je Miljević.

Poslovanje u giubicima ili trošak građanima

Ukoliko se trošak ne bi prebacio na krajnje potrošače, to bi značilo dodatno poslovanje u gubicima, objašnjava Račić.

"Pokušavamo da kroz određene projekte EU dobijemo sredstva kako stanovništvo i gospodarstvo ne bi snosili taj ukupan trošak, ali sigurno da će dio novog troška snositi krajnji potrošači u zemlji", smatra on.

Prepolovio se izvoz, a povećao uvoz

Da problem bude veći, podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), nisu nimalo optimistični. Uz sve probleme i gubitke sa kojima se nose elektroprivrede, izvoz električne energije iz BiH drastično je opao u prvih devet mjeseci ove godine, sa iznosom od 470,472 miliona maraka. Što je gotovo duplo manje u odnosu na isti period prošle godine. U istom periodu bilježi se rast uvoza električne energije u iznosu od 181,374 miliona KM, što predstavlja povećanje od 12,058 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu.

Turbulentna i izazovna energetska godina je pred građanima BiH, koji prema dostupnim podacima trenutno u regiji, plaćaju najnižu cijenu struje. Sa trenutnim gubicima, ovakva situacija predstavlja dodatni pritisak na

energetsku politiku BiH, i ponovo podsjeća nadležne na važnost prelaska na obnovljive izvore energije.

Svako značajnije poskupljenje energenata u BiH dovodi do lančane reakcije i do poskupljenja drugih roba i usluga. U uslovima gdje država baš mnogo ne brine o zaštiti standarda građana i stanovništva, sagovornici ističu jedno od

mogućih riješenja i preporuka za građane, a to je da smanjuju svoju zavisnost od okruženja kroz smanjenje potrošnje energije primjenjujući mjere energetske efikasnosti, osiguravanjem energije iz vlastitih izvora.