ADVERTISEMENT

Većine glasova nije bilo ni u tajnom elektronskom glasanju niti u zatraženom ponovnom, usmenom izjašnjavanju na osnovu pojedinačne prozivke delegata.

Predstavnički dom je nedavno odobrio ovu odluku, ali ne može stupiti na snagu bez podrške i Doma naroda.

Odlukom je bilo predviđeno zaduženje Federaciji BiH od 95 miliona evra, s rokom otplate od 11 godina i četvorogodišnjim grace periodom. Predviđena dužina poddionice Poprikuše – Nemila je 5,5 kilometara, a krajnji dužnik i implementator projekta bilo bi preduzeće Autoceste Federacije BiH.

Za razliku od ove odluke, Dom naroda je danas dao većinsku podršku za kreditno zaduženje od 79,9 miliona evra kod Međunrodne banke za ovnovu i razvoj (IBRD), za realizaciju Projekta koji se odnosi na regije bogate ugljem u FBiH, konkretno na područja rudnika Zenica, Tuzla i Banovići.

Predstavnički dom je nedavno uskratio podršku toj odluci pa su njeni zagovornici danas u Domu naroda izrazili nadu da će i tu ipak biti usvojena jer u protivnom, ne može stupiti na snagu.

Od 79,9 miliona evra zaduženja, oko 50 posto se odnosi na Federaciju, oko 20 posto na Javno preduzeće Elektroprivreda BiH i oko 30 posto na Rudnik mrkog uglja Banovići.

Predviđeni rok otplate kredita je 32,5 godina, grace-period je sedmogodišnji.

Prema obrazloženju Federalne vlade koja je i predložila Parlamentu ovu odluku, kao i federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića koji se obratio danas delegatima Doma naroda, zaduženje se odnosi na realizaciju Projekta nazvanog "Pravedna tranzicija u odabranim regijama bogatim ugljem u Federaciji BiH“.

Suština je da treba podržati razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća u regijama bogatim ugljem, jačanje institucionalnog okvira za Pravednu tranziciju - zatvaranje rudnika mrkog uglja Zenica, rekultivaciju i prenamjenu zemljišta za novo korištenje, uvođenje čiste energije, kao i podršku rudarima i zajednicama za ekonomsku tranziciju.

U Projektu je prioritet stavljen na rudnik koji je spreman za zatvaranje, a to je Rudnik mrkog uglja Zenica, što nije slučaj sa tuzlanskim i banovićkim rudnikom.

U banovićkom je planirano postepeno zatvaranje neaktivnih površina, dok tuzlanski rudnik Kreka već ima zatvorenih površinskih kopova, ali s potencijalima za obnovljivu energiju.

Rudnik Zenica, prema riječima ministra Lakića, ima hitnu potrebu za podrškom u cilju odgovornog zatvaranja jame Raspotočje i podršku za pronalazak novih radnih mjesta za radnike. Projektom je inače predviđen novac za obaveze prema radnicima, pa i one za PIO.

U Rudniku mrkog uglja Banovići biće pokrenuta instalacija fotonaponske elektrane (FNE), kao i pilot-aktivnosti u zajednici usmjerene na rane mjere ekonomske diversifikacije.

Instalaciju fotonaponske elektrane će provoditi Javno preduzeće Elektroprivreda BiH, kao i na području koje obuhvata rudnik Kreka u Tuzli, predviđeno je ovim projektom.

Sjednica Doma naroda je nakon navedenih odluka nastavljena narednim tačkama dnevnog reda.