Bosna i Hercegovina izgubila je 108 miliona eura iz EU fondova. Zbog neusaglašene Reformske agende, Europska komisija smanjuje pomoć. Političke podjele i zastoji usporavaju europski put zemlje. Dok političari ne mogu da se dogovore, građani i privreda osjetit će posljedice. Dok Brisel više ne gleda kroz prste, pitanje je hoće li BiH konačno pronaći zajednički put ka EU. Naredni rok je kraj septembra, u suprotnom slijedi novo rezanje.
ADVERTISEMENT
Neusagalašen, ali hitno usvojeni još brže poslan. Iz Sarajeva u Brisel 10. jula stigao je Nacrt reformske agende. Bez prava na veto nižih razina vlasti, posljednju riječ imalo je Vijeće ministara.
”Niko ni ne zna kakav je sadržaj u toj agendi, ali jasno je da ima komentara oko Ustavnog suda i veta Republike Srpske,” rekla je Mirjana Orašanin iz SDS-a.
“Mi kao delegati nemamo nikakvu informaciju oko toga, ono što znamo, poslan je neusuglašen, nije na nivou mehanizma koordinacije, nego ga usvojilo Vijeće ministara”, kaže Safet Softić iz SDA.
Deset dana kasnije, i dalje nije poznat sadržaj Nacrta, ali iz Brisela stiže odgovor. Europska komisija nije zaprimila finaliziranu i usaglašenu Reformsku agendu i zbog toga ne može zadržati iznos koji je prvobitno bio predviđen za Bosnu i Hercegovinu. Umjesto 1,085 milijardi eura koje je mogla dobiti, sredstava su umanjena za 10 posto - odnosno nešto više od 108 miliona eura. Ministar vanjskih poslova kaže nije iznenađen.
“Imali smo čak i drastičnije najave i prijetnje da BiH može potpuno biti izbačena iz Plana rasta i postepene integracije našeg tržišta u europsko što bi zaista bilo šokantno i nepopravljivo”, rekao je Elmedin Konaković.
Iako nije ni pristupila, BiH već prijeti i izbacivanje iz EU fondova. Posljednje benefite na putu ka EU, građani BiH su osjetili uvođenjem vizne liberalizacije prije skoro 15 godina, i od tada ovo je bila prva prilika da se podsjete što članstvo u EU nosi. No, tek što su sredstva najavljena, još brže su umanjena.
“Mislim da neki ljudi, koji odlučuju o tome, su se opet poigrali, misleći da će i sada progledati kroz prste. Iako smo imali jasne signale da to neće biti slučaj”, navodi premijer FBiH, Nermin Nikšić.
Usvajanje reformskih dokumenata u BiH nije stvar stručnosti, već političke volje i neslaganja. Duboke podjele između stranaka na državnom nivou paraliziraju proces, pa tako profesor Miloš Šolaja naglašava suštinu:
“Sva filozofija BiH treba da se svede na to da se unutrašnji akteri slože oko svega, jer neće ni postati članica EU ako ne bude koordinisana i sinhronizirana iznutra”.
Da agenda nije cilj, već sredstvo upozoravaju i iz nevladinog sektora. Haris Ćutahija iz Vanjskopolitičke inicijative podsjeća da sama Agenda nije garancija dobijanja sredstava ključ je njena implementacija. No, pojedini osim što prst upire ka domaćim akterima, dio javnosti i analitičara sve češće propituje i ulogu Europske unije.
“To je plan reformi koji mi moramo raditi do 2027. I da smo ga usvojili, ne bi bio garant da bismo dobijali ta sredstva. Stvar je u tome da tu listu reformi koju moramo usvojiti – to je lista reformi koju moramo i da implementiramo”, komentariše Ćutahija.
“Ne bi se desilo u bilo kojoj zemlji gdje postoji vladavina prava da se insistira na tome da se radi neki dijalog, nema veze što je neko bjegunac – napravite neki Zoom poziv da dogovorite te zakone. To je ono što uporno EU insistira od BiH”, kaže Deni Džidić, urednik BIRN-a.
I dok vlast objašnjava da odluka o smanjenju sredstava nije konačna kazna, već upozorenjeza, struka upozorava da su prave žrtve građani i privreda, koji su ostali bez reformi koje bi donijele konkretne koristi. No to nije kraj, ovim je navode, blokiran i naredni korak na europskom putu BiH – otvaranje pregovora o članstvu. Podsjetimo, reforme koje traže iz EU odnose na izmjene zakona o VSTV-u i Sudu BiH, te imenovanje glavnog pregovarača. Svi rokovi odavno su probijeni.